Direktiva 96/71/EZ zabranjuje povoljniji tretman firmi iz trećih država, a posle 12 meseci upućivanja primenjuju se puni uslovi rada zemlje u kojoj se radi.
Direktiva 2009/52/EZ traži proveru dozvole pre zapošljavanja i pretpostavlja radni odnos od najmanje tri meseca kada se nezakonit rad utvrdi u nadzoru.
Viza D za rad u Srbiji izdaje se na do 180 dana, taksa je 50 evra, a zahtev se podnosi elektronski preko eKonzulata ili Jedinstvenog portala za strance.
Upućivanje stranca u Srbiju traži ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, godinu dana staža kod stranog poslodavca i akt o upućivanju sa smeštajem i prevozom.
Član 33 Zakona o radu nabraja devet obaveznih elemenata ugovora, a sa strancem se uz zahtev podnosi nacrt, pa se konačni ugovor potpisuje posle rešenja.
Taksa za jedinstvenu dozvolu iznosi 22.770 dinara uz 430 dinara za podnošenje, viza D 50 evra, a doprinosi na teret poslodavca 15,15 odsto bruto zarade.
Jedinstvena prijava na obrascu M podnosi se preko CROSO najkasnije dan pre stupanja na rad, uz doprinose od 19,90 odsto na teret zaposlenog i 15,15 odsto.
Davalac smeštaja prijavljuje stranca u roku od 24 sata, a poslodavac odgovara za smeštaj i ishranu uz kazne od 800.000 do 2.000.000 dinara po članu 34.
ENIC/NARIC centar Agencije za kvalifikacije vodi priznavanje stranih isprava po Zakonu o Nacionalnom okviru kvalifikacija, uz ubrzani postupak od osam dana.
Po Zakonu o zapošljavanju stranaca stranac ima 30 dana za novi ugovor o radu, a istek jedinstvene dozvole je od 2023. poseban razlog prestanka radnog odnosa.
Sponzorstvo u EU spaja tri stvari: registrovani status, dozvolu po zaposlenju i obaveze koje teku dalje. Mešanje ta tri pojma je najčešća greška poslodavaca.
Direktiva EU o jedinstvenoj dozvoli omogućila je radnicima van EU jedan objedinjen dokument za rad i boravak, uz samo jednu prijavu. Kako se ona zapravo sprovodi, od regionalne dozvole u Belgiji preko holandskog GVVA do češke radne karte, i dalje se ozbiljno razlikuje od zemlje do zemlje.
Odobrena dozvola je polovina puta, ne cilj. Prijava adrese, broj socijalnog osiguranja, bankovni račun i smeštaj odlučuju da li radnik zaista može da počne već prvog dana.
Zapošljavanje u Portugalu počiva na D1 boravišnoj vizi iz konzulata, a zatim na boravišnoj dozvoli koju izdaje AIMA nakon dolaska. Potpisan ugovor i provere tržišta rada presudni su za ceo predmet.